Dovoljna je jedna naizgled bezazlena poruka o neuspjeloj dostavi paketa, sumnjiv privitak u e-pošti ili preuzimanje programa s pogrešne stranice da se nađemo u problemima. Internetske prijevare postaju sve uvjerljivije, a zlonamjerni programi ne moraju odmah pokazati da su prisutni na računalu.

Dobra vijest? Za sigurnije korištenje interneta nije potrebno biti računalni stručnjak. Već nekoliko jednostavnih navika može značajno smanjiti rizik od zaraze uređaja, krađe osobnih podataka i gubitka važnih datoteka.

Kako računalo uopće može dobiti virus?

Kada govorimo o računalnim virusima, najčešće zapravo mislimo na širu skupinu zlonamjernih programa poznatih kao malware.

U nju pripadaju klasični virusi, trojanski konji, spyware koji prati aktivnosti korisnika te ransomware koji može zaključati ili šifrirati podatke i zahtijevati novac za njihov povrat.

Zlonamjerni programi mogu dospjeti na uređaj na različite načine, a među najčešćima su otvaranje zaraženih privitaka, instaliranje programa s nepouzdanih stranica, korištenje sumnjivih proširenja preglednika i iskorištavanje sigurnosnih propusta u zastarjelom softveru.

Važno je znati da sama posjeta nepoznatoj internetskoj stranici ne znači automatski zarazu. Međutim, zlonamjerne stranice mogu pokušati iskoristiti sigurnosni propust u pregledniku ili nagovoriti korisnika da sam preuzme i pokrene opasnu datoteku.

Upravo zato sigurnost na internetu ne ovisi samo o tome koje stranice posjećujemo, nego i o tome kako reagiramo na sadržaj koji nam se prikazuje.

1. Ne vjerujte svakoj poveznici, čak ni kada izgleda poznato

Zamislite da primite SMS poruku u kojoj piše da vaš paket nije moguće dostaviti zbog netočnih podataka. Poruka sadrži poveznicu na stranicu koja izgledom podsjeća na poznatu dostavnu službu. Sve djeluje uvjerljivo, ali nakon otvaranja poveznice od Vas se traži unos podataka bankovne kartice. Riječ je o tipičnom primjeru phishinga, odnosno internetske prijevare kojom napadači pokušavaju doći do osobnih podataka, lozinki ili financijskih informacija.

Posebno treba pripaziti na poruke koje stvaraju osjećaj hitnosti. Obavijesti poput 'Vaš račun bit će blokiran', 'Potvrdite uplatu odmah' ili 'Imate neplaćenu dostavu' često su osmišljene kako bi korisnik reagirao bez provjere.

Kako prepoznati sumnjivu poveznicu?

Prije otvaranja provjerite adresu stranice, a ne samo naziv koji se prikazuje u poruci. Lažne stranice često koriste adrese s dodatnim slovima, neobičnim nastavcima ili nazivima koji samo podsjećaju na službenu domenu. Ako ste dobili poruku koja navodno dolazi od banke, dostavne službe ili internetske trgovine, sigurnije je samostalno otvoriti službenu aplikaciju ili upisati poznatu adresu u preglednik. Čak ni oznaka HTTPS i simbol lokota ne jamče da je stranica legitimna. Oni prvenstveno označavaju šifriranu vezu, a ne potvrđuju poštene namjere vlasnika stranice.

2. Programe preuzimajte samo iz pouzdanih izvora

Tražite besplatan program za obradu fotografija, PDF dokumente ili reprodukciju videozapisa? Rezultati internetske pretrage mogu ponuditi velik broj stranica koje nude preuzimanje, ali nisu sve jednako pouzdane. Pojedine stranice nude izmijenjene instalacijske datoteke koje uz željeni program mogu instalirati neželjeni softver ili malware. Poseban oprez potreban je kod piratskih programa, takozvanih crackova i nepoznatih alata koji obećavaju besplatno otključavanje inače plaćenih funkcija. Najsigurnije je programe preuzimati sa službenih stranica proizvođača ili iz provjerenih trgovina aplikacijama. Također, nemojte instalirati proširenja preglednika bez provjere. Neka od njih mogu tražiti pristup sadržaju stranica koje posjećujete, uključujući potencijalno osjetljive podatke.

3. Ažuriranja nisu samo nove funkcije

Poruku da je dostupno novo ažuriranje Windowsa ili internetskog preglednika lako je odgoditi, pogotovo kada računalo radi bez vidljivih problema. Međutim, ažuriranja često donose sigurnosne zakrpe koje ispravljaju ranjivosti kroz koje bi napadači mogli pristupiti uređaju. Zastarjeli operacijski sustav, preglednik ili program može ostati izložen već poznatim sigurnosnim propustima. Zato je preporučljivo uključiti automatska ažuriranja operacijskog sustava, preglednika i aplikacija. Pritom treba razlikovati stvarna ažuriranja od lažnih upozorenja koja se pojavljuju na internetskim stranicama.

Ako Vam nepoznata stranica prikazuje poruku da morate odmah instalirati posebno ažuriranje preglednika, nemojte preuzimati ponuđenu datoteku. Ažuriranja radije provjerite kroz postavke samog programa ili službenu stranicu proizvođača.

4. Treba li računalu dodatni antivirusni program?

Jedno od čestih pitanja korisnika jest je li potrebno instalirati antivirusni program ako računalo već ima ugrađenu zaštitu. Windows 11 dolazi s Microsoft Defender Antivirusom, koji pruža zaštitu u stvarnom vremenu, provjerava datoteke i pokušava prepoznati zlonamjerne aktivnosti. Za mnoge kućne korisnike takva zaštita, uz redovita ažuriranja i oprezno korištenje interneta, može biti sasvim odgovarajuća. Dodatni sigurnosni programi mogu ponuditi funkcije poput naprednije zaštite od phishinga, roditeljskog nadzora ili dodatnih mehanizama zaštite od ransomwarea, ovisno o proizvođaču i paketu. 

No, više antivirusnih programa ne znači automatski bolju sigurnost. Istovremeni rad više antivirusnih rješenja sa zaštitom u stvarnom vremenu može izazvati sukobe i usporiti računalo.

Važnije je imati jedno pouzdano i ažurirano sigurnosno rješenje nego nekoliko programa koji međusobno ometaju rad.

5. Snažna lozinka nije dovoljna ako je koristite svugdje

Jedna od najvećih pogrešaka pri korištenju interneta nije nužno odabir kratke lozinke, nego korištenje iste lozinke za više različitih korisničkih računa. Ako podatci s jedne internetske usluge procure, napadači mogu pokušati upotrijebiti istu kombinaciju e-pošte i lozinke za pristup drugim računima. Zato je preporučljivo koristiti dugu i jedinstvenu lozinku za svaku uslugu. U tome može pomoći upravitelj lozinki, odnosno password manager, koji omogućuje sigurno spremanje različitih zaporki. Dodatnu zaštitu pruža višefaktorska autentifikacija (MFA ili 2FA), odnosno potvrda prijave dodatnim korakom, primjerice putem aplikacije ili sigurnosnog ključa. Gdje je dostupna, vrijedi razmotriti i uporabu pristupnih ključeva (passkeys), koji mogu pružiti bolju zaštitu od phishinga.

Važno je razlikovati krađu računa od zaraze računala: snažne lozinke neće same po sebi spriječiti instaliranje malwarea, ali mogu znatno smanjiti posljedice određenih internetskih napada.

6. Lažna antivirusna upozorenja: kada Vas preglednik pokušava preplašiti

Tijekom surfanja ponekad se može pojaviti prozor s upozorenjem poput:

'Vaše računalo zaraženo je s pet virusa! Kliknite odmah za uklanjanje prijetnji.'

Takve poruke često koriste logotipe poznatih sigurnosnih tvrtki i vizualno podsjećaju na stvarna upozorenja.

Međutim, internetska stranica ne može na taj način pouzdano utvrditi koliko se virusa nalazi na Vašem računalu. Cilj takvih upozorenja može biti navesti korisnika na instalaciju sumnjivog programa, kupnju lažne antivirusne zaštite ili otkrivanje osobnih podataka. Ako naiđete na takvu poruku, nemojte klikati na ponuđene gumbe za čišćenje. Zatvorite karticu ili preglednik i provjerite stanje uređaja kroz instalirani sigurnosni program.

7. Kako prepoznati da je računalo možda zaraženo?

Zlonamjerni programi ne ponašaju se uvijek jednako. Neki pokušavaju ostati neprimijećeni, dok drugi izazivaju vidljive probleme.

Mogući znakovi zaraze uključuju:

• Neočekivano otvaranje reklamnih prozora i preusmjeravanje na nepoznate stranice.
• Pojavu programa ili proširenja koja niste sami instalirali.
• Neuobičajeno opterećenje računala bez jasnog razloga.
• Promjene postavki preglednika koje se stalno vraćaju.
• Sigurnosna upozorenja ili blokirane pokušaje pristupa računima.
• Nemogućnost otvaranja datoteka ili poruke koje zahtijevaju plaćanje za njihov povrat.

Ipak, usporavanje računala nije automatski dokaz zaraze. Slične simptome mogu uzrokovati nedostatak radne memorije, pregrijavanje, zastarjeli disk ili drugi softverski problemi. Zato je prije zaključka potrebno provjeriti uređaj odgovarajućim sigurnosnim alatom.

8. Što napraviti ako sumnjate da imate virus?

Ako primijetite znakove moguće zaraze, važno je reagirati bez dodatnog eksperimentiranja sa sumnjivim programima. Najprije prekinite s otvaranjem sumnjivih datoteka i poveznica. Ako postoje jasni znakovi aktivne zaraze, osobito ransomwarea, odspojite računalo s interneta i lokalne mreže kako biste smanjili mogućnost daljnjeg širenja ili prijenosa podataka. Na Windows računalu možete otvoriti Sigurnost u sustavu Windows (Windows Security), zatim odabrati Zaštita od virusa i prijetnji (Virus & threat protection) i pokrenuti skeniranje.

Ako prijetnja nije uklonjena, dostupne su opcije potpunog skeniranja te Microsoft Defender Offline, koji provjerava uređaj nakon ponovnog pokretanja, izvan uobičajenog Windows okruženja.

Ako sumnjate da su Vam ukradene lozinke, promijenite ih s drugog, pouzdanog uređaja i provjerite sigurnost povezanih računa. Kod ozbiljnijih infekcija može biti potrebna stručna pomoć, a ponekad i ponovna instalacija operacijskog sustava.

9. Sigurnosna kopija podataka je zaštita koju često zanemarujemo

Čak i uz kvalitetan antivirusni program i pažljivo ponašanje, mogućnost sigurnosnog incidenta nikada nije potpuno isključena. Posebno neugodne posljedice može imati ransomware, vrsta zlonamjernog softvera koja šifrira datoteke i pokušava iznuditi novac za njihovo otključavanje. U takvim situacijama sigurnosna kopija podataka može biti presudna. Fotografije, dokumente i druge važne datoteke preporučljivo je redovito sigurnosno kopirati na vanjski disk ili pouzdanu uslugu pohrane u oblaku. Važno je da barem jedna kopija bude odvojena od računala ili zaštićena od neovlaštenog mijenjanja, jer ransomware može zahvatiti i povezane diskove i dostupne mrežne lokacije.

Može li se potpuno izbjeći zaraza računalnim virusom?

Potpunu sigurnost na internetu nije moguće jamčiti. Nove prijetnje stalno se pojavljuju, a čak i legitimne internetske usluge mogu postati mete napada.

Ipak, najveću razliku često čine jednostavne navike: redovito ažuriranje uređaja, oprez pri otvaranju poveznica, instaliranje programa iz pouzdanih izvora i korištenje odgovarajuće sigurnosne zaštite.

Dobar antivirusni program važan je dio te zaštite, ali ne može zamijeniti pažljivo ponašanje korisnika.

Sigurnije surfanje ne znači prestati koristiti internet bezbrižno, nego naučiti prepoznati situacije u kojima vrijedi zastati i provjeriti što se nalazi iza sljedećeg klika.

Za dodatnu zaštitu računala istražite ponudu sigurnosnog softvera u HGSPOT-u, a ako sumnjate na zarazu ili probleme u radu uređaja, obratite se stručnjacima za računalni servis.